Medicinska masaža

Masažu je moguće definirati kao primjenu sustavne manipulacije mekih tkiva u terapijske svrhe. Masaža je najstariji oblik liječenja, a izvodi se ručno ili pomoću aparata. Premda danas postoje različiti aparati za masažu, ruke čovjeka stroj ne može zamijeniti.

Ručna masaža je zasigurno najefikasnija metoda, jer uz terapijsku ima i dijagnostičku komponentu.

Masaža preko kože djeluje na mišićni, živčani i limfni sustav (za vrijeme masaže se u središnjem živčanom sustavu oslobadja SEROTONIN-hormon sreće!). Vrsta masaža, po nekim izvorima, ima oko 100, sa raznim podjelama i pod podjelama, a nama su možda najpoznatije klasična ili švedska, sportska, medicinska, aroma masaža, i anticelulitna masaža.

Slijedi samo neki od pozitivnih efekata masaže:

-opuštanje cijelog tijela,ublažavanje kroničnog bola,poboljšavanje cirkulacije,eliminacija toksina iz organizma,poboljšanje sna,smanjenje krvnog tlaka,smanjenje stresa i napetosti,poboljšanje imuniteta,ubrzani oporavak nakon bolesti,poboljšanje koncentracije i zatezanje kože.

Medicinska masaža izvodi se rukama u svrhu djelovanja na mišićni i živčani sustav, te cirkulaciju krvi i limfe. Zbog toga kod terapije medicinskom masažom dolazi do poboljšavanja cirkulacije, eliminiraju se štetne tvari iz metabolizma i ugljični dioksid iz krvi, poboljšava se opskrba kisikom i hranjivim sastojcima.

Medicinska masaža smanjuje napetost, a samim time i bolove. Pozitivne promjene kod pacijenta osjete se već nakon jedne terapije. No kod većih problema potrebno je dolaziti na više tretmana. Nakon što se problemi kod pacijenta riješe, preporuča se nastavak redovnih tretmana medicinskom masažom radi održavanja zdravlja organizma, te spriječavanja recidiva.

Vrlo je važno da medicinsku masažu obavlja stručna osoba, jer se u suprotnom problemi kod pacijenta mogu povećati.

Dobrobiti medicinske masaže:

  • smanjenje napetosti mišića
  • uklanjanje ukočenosti
  • eliminacija spazama (grčenja mišića)
  • poboljšanje cirkulacije
  • poticanje izmjene tvari u organizmu
  • otklanjanje miogeloza
  • priprema tkiva za primjenu mobilizacije i manipulacije

Nakon tretmana medicinskom masažom pacijenti najčešće odmah osjećaju poboljšanje raspoloženja i smanjenje tjeskobe što je rezultat ublažavanja napetosti i smanjenja boli. Medicinska masaža je temeljni dio svakog rehabilitacijskog programa.

Ova masaža djeluje na uklanjanje nekog medicinskog problema (poput bolova i napetosti u ledjima, miogeloza, oteklina itd.). U masiranom području dolazi do vazodilatacije (širenja krvnih žila), te do ubrzane lokalne izmjene tvari i brze resorpcije tvari koje uzrokuju umor, kao i bržeg nestajanja edema i zglobnih izljeva. Takodjer, opuštanjem mišića dolazi do poboljšanja posture (držanja) kod problema hiperlordoze i hipolordoze.

Ovaj tip masaže možemo izdvojiti kao najučinkovitiji i klijentima najprivlačniji tip masaže iz razloga jer se služi nizom sustavnih pokreta na tijelu s ciljem manipuliranja tjelesnim tkivima (kožom, potkožjem, mišića i mišićnom fascijom). Masaža se izvodi rukama u svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na mišićni i živčani sustav te cirkulaciju krvi i limfe. Medicinsku masažu primjenjujemo usmjeravajući se prema dijagnostici i problemu radi kojeg se osoba i javila za tretman.

Medicinska masaža je odličan način pripreme tkiva za primjenu tehnika mobilizacije i manipulacije. Takva kombinacija donosi dugotrajne rezultate jer se ide s ciljem rješavanja uzroka problema, a ne samog problema te je sastavan dio rehabilitacijskog plana liječenja.

Dobrobiti medicinske masaže su značajne, a kao najvažnije bi spomenuli poboljšavanje sna, uklanjanje napetosti i bolova muskulature te iscjeljivanje psihičkih napetosti i glavobolja.

Medicinska masaža za dobar san i dobro zdravlje

Spavanje je prirodno stanje promijenjenog stanja svijesti (reducirane svijesti), koje se u čovjekovom životu izmjenjuje sa stanjem budnosti. Stadiji spavanja i budnosti pravilno i ciklički se izmjenjuju, tj.predstavljaju jedan od značajnih bioloških ritmova. Općenito, spavanje se opisuje kao stanje relativnog mirovanja organizma, a fiziološki gledano ono se odredjuje kao stanje smanjene integracijske funkcije živčanog sustava.

U toku spavanja opća aktivnost je smanjena što znači da izostaju reakcije na većinu podražaja iz okoline, smanjena je aktivnost skeletnih mišića, smanjen je i veći broj vegetativnih funkcija (puls, krvni tlak, tjelesna temperatura, disanje), pri čemu prevladava rad parasimpaticusa, a mijenjaju se biopotencijali mozga.

Psihička aktivnost tijekom spavanja je takodjer smanjena i značajno promijenjena. Javlja se u obliku povremenih snova. Potreba za snom zavisi o pojedincu. Nekome je potrebno četiri sata sna dok je nekome potrebno i do deset sati sna, no u pravilu san mora trajati do 7-8 sati da bi tijelo ušlo u svojevrsnu hibernaciju s temperaturom tijela do 34 Celzijeva stupnja. Nedovoljno sna otežava normalno funkcioniranje i smanjuje djelovanje hormona oslobodjenih tijekom spavanja.

Većina stanovnika industrijaliziranih zemalja pati od nesanice, nedostatka sna ili nedovoljno okrepljujućeg sna. Sve to nepovoljno utječe na fiziologiju, čini organizam podložnijim upalama i zarazama te pojačava receptore za bol. Bez dovoljno sna, tijelo se ne može odmoriti i dobiti priliku za zacjeljivanje. Istraživanja upućuju na to da medicinska masaža pridonosi dubljem i kvalitetnijem snu, osobito kod ljudi koji trpe bol, npr. uslijed fibromijalgije. Masaža pospješuje dobar san zato što ublažava bol te opušta muskulaturu i um.

Uklanja bol i napetost u mišićima

Medicinska masaža pomaže kod napetih i bolnih mišića u kojima se, zbog umora, nakupila mliječna kiselina. Iako je ljekovit učinak dodira na bolne mišiće od davnina poznat, masažom postižemo i efektivan analgetski mehanizam. Napetost u mišićima izazivaju i brojne aktivnosti koje zahtijevaju zauzimanje neprirodnih položaja. Ta napetost nije samo fizička neugoda nego oslabljuje i mentalne sposobnosti. Osjećaj stalne napetosti, čak i blage, pridonosi kroničnim hormonskim, biokemijskim i neurološkim tegobama. Mrežasto vezivno tkivo koje obavija mišiće, postajući sve gušće i manje savitljivo, nepovoljno utječe na držanje i disanje. Stalna napetost mišića otežava krvotok i dopremu hranjivih tvari do organa i tkiva. Masaža snižava koncentraciju hormona stresa i razgradjuje napetost, dovodeći tijelo u stanje balansa.

Ublažava glavobolje

Psihička napetost, kao i ona u mišićima, izaziva glavobolje. Takodjer je dokazana uspješnost primjene medicinske masaže u rješavanju glavobolja. Primjenom medicinske masaže na bolno mjesto, mjesto na kojem je mišićno tkivo snažno zgrčeno, razmičemo proteine koji su odgovorni za grčenje mišića. Kada su proteini razmaknuti, stanice se opuštaju te mišićna napetost popušta.

Ublažavanje boli

O mehanizmu kojim masaža ublažava osjet boli možemo vidjeti u teoriji o prijenosu signala u mozak. Iz bolnog mjesta signal putuje u mozak kroz živčana vlakna malog promjera, dok signali koje šalje masaža putuju do mozga živčanim završecima većeg promjera. Budući da šira vlakna učinkovitije prenose signale od onih užih, podaci o masaži stižu do mozga brže i učinkovitije. Zapravo, osjet masaže prevladava nad osjetom boli. Medicinska masaža u ublažavanju boli igra značajnu ulogu u liječenju problema s kralježnicom. Kod lumboishialgije, vertebrogenih bolnih sindroma kralježnice; cervikalni, cerviko-cefalni, cerviko-brahijalni sindrom, glavobolja, vrtoglavica, parestezija duž ekstremiteta…

Medicinskom masažom opuštamo muskulaturu, širimo prostore izmedju kralježaka te tako oslobađamo živac koji je u kompresiji i koji uzrokuje bolove i parestezije.

Medicinska masaža za bolna ledja

Problem bolnih ledja danas je dio svakodnevnice modernog načina života. Pretpostavlja se da više od 80% odraslih pati od bolova u ledjima. Većinom se misli da te bolove uzrokuje neka ozljeda: nagli ili nepažljivi pokret i dizanje tereta. Takav stav duboko je usadjen u našu svijest, i premda do ovog poremećaja može doći fizičkom ozljedom, vrlo često bolove u ledjima uzrokuju razni emocionalni procesi, kao stres koji je danas zaslužan za većinu bolesti modernog čovjeka.

Bolove u ledjima najčešće izazivaju problemi s mišićima i ligamentima ledja. Dakako, sve je to povezano sa živcima (išijas zna itekako zaboljeti), diskovima ili kostima.

Fizički okidači ozljede ledja mogu biti razni od premještanje ili podizanja tereta, loša tehnika i nedostatak zagrijavanja u sportu, predugo stajanje, sjedenje ili neadekvatni ležaj na kojem spavamo. Vrlo česti uzroci boli posljedica su dugotrajnog zadržavanja tijela u neprirodnom položaju i stalnog opterećenja odredjenih mišića prilikom učestalog ponavljanja istih pokreta. Manjak tjelovježbe i općenito nekretanje takodjer će često biti okidač problema s bolnim ledjima. Uzrok boli u ledjima mogu biti i spuštena stopala te nepravilan hod, prilikom kojeg neadekvatno opterećujemo ledja. Sve to može naprezati ista, te izazvati probleme. Ponekad se ozljede ne primijete jedno vrijeme, a ponekad se bolovi javljaju odmah. Degenerativni artritis drugi je najčešći uzrok bolova u ledjima. U tom slučaju sporo izlizivanje diskova izmedju kralježaka može uzrokovati bol u ledjima i vratu, kao i ukočenost.

Neugodne emocije isto mogu biti okidači boli. Ljudi se teško opuštaju od svakodnevnih briga, stoga se dogadja kada se udalje od posla, bilo za vikend ili godišnji, počinju osjećati tjeskobu, te tu počnu napadi boli. Ti bolovi mogu biti vrlo jaki, a najčešće počinju u području križa, slabinskom dijelu kralježnice, ili mišićima stražnjice. Napetost, stres, manjak samopoštovanja, potreba za stalnim dokazivanjem, tjeskoba i ljutnja mogu pokrenuti ovu vrstu problema s ledjima. Premda su negativne emocije danas češće povezane s poslom, privatni život takodjer može biti izvor negativnosti. Veliki dio ljutnje i zamjeranja proizlazi iz naše brige i odgovornosti za nama drage osobe, te nas to i opterećuje i podsvjesno ljuti. Bol djeluje na taj način da nam odvraća pozornost od potisnutih neželjenih emocija, poput ljutnje, straha, tjeskobe, pa tijelo radije odabire bol nego osvještavanje neugodnih emocija.

Vježbajte ledja

Da biste spriječili buduće bolove i ozljede radite vježbe protezanja i jačanje ledja i trbuha. Ali umjerenim tempom i najbolje po savjetima stručne osobe.

Medicinska masaža je metoda fizikalne terapije koja se služi nizom sustavnih pokreta na tijelu s ciljem manipulacije tjelesnim tkivima ( kožom, potkožjem, mišićima i mišićnom fascijom ). Izvodi se rukama u svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na mišićni i živčani sustav te cirkulaciju krvi i limfe.
Zbog pojačane hiperemije, koža nakon masaže poprima izgled zategnutosti i elastičnosti. Kod medicinske masaže dolazi do poboljšanja cirkulacije, poboljšava se opskrba kisikom i hranjivim sastojcima kao i eliminacija štetnih tvari iz metabolizma kao i ugljičnog dioksida iz krvi. Medicinska masaža može biti upotrijebljena kao primarna terapijska intervencija ili kao dodatak ostalim terapeutskim tehnikama.

Terapeutski ciljevi i indikacije za medicinsku masažu :
-mobilizacija međutkivnih tekućina,
-smanjenje spazama,
-poboljšanje krvotoka lokalno,
-smanjenje mišićne boli i ukočenosti
-prevencija ili otklanjanje miogeloza

Drugi terapeutski efekti masaže
uključuju relaksaciju mišića. Masažom se smanjuje napetost mišića i poboljšava cirkulacija u tretiranom dijelu tijela. Mišićna relaksacija može biti rezultat pojačane stimulacije receptora čime se povećava broj signala koji stižu do leđne moždine, što rezultira promjenama u refleksim putovima i ima učinak smanjenja mišićne napetosti. Često se nakon tretmana može zamijetiti poboljšanje raspoloženja, samopouzdanja kao ismanjenje tjeskobe. Ovaj fenomen je rezultat olakšanja fizikalnih simptoma i boli, a može biti povezan i sa ublažavanjem napetosti. Ukoliko imate zdravstveni problem, medicinska masaža može biti sastavni dio terapeutskog plana.

Primjena:

-Odličan je način pripreme tkiva za primjenu mobilizacije i manipulacije.
-Jedan je od načina opuštanja muskulature(smanjuje mišićnu napetost)
-Postiže odlične rezultate u poboljšanju cirkulacije i osigurava prokrvljenost tkiva.
-Potiče izmjenu tvari.